Akne

Acne vulgaris (akne)

Acne vulgaris (akne) predstavljaju stvaranje komedona, papula, pustula, čvorova (nodula) i/ili
cista uslijed opstrukcije i upale pilosebacealnih jedinica (dlačnih folikula i njihovih pripadajućih
lojnih žlijezda).
Najčešće pogađa adolescente. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom.
Liječi se nizom lokalnih i sistemskih tvari koje smanjuju stvaranja loja (sebuma), ublažavaju
infekciju i normaliziraju orožnjavanje.

Etiologija i patofiziologija
Akne nastaju kad pilosebacealne jedinice budu začepljene čepovima sebuma i odljuštenih
keratinocita, potom kolonizirane te ponekad zaražene s normalnim anaerobom
kože Propionibacterium acnes. Znakovi ovise o tome da li P. acnes potiče upalu u folikulu ili ne;
akne mogu biti neupalne ili upalne.
Papule se pojavljuju kad lipaze iz P. acnes metaboliziraju trigliceride u slobodne masne kiseline
koje potom nadražuju stijenku folikula. Pustule se pojavljuju kad aktivna infekcija s P.
acnes uzrokuje upalu unutar folikula. Noduli i ciste nastaju kad se nakon rupture folikula koja
može biti posljedica upale, doticanja ili grubog ribanja, u tkivo oslobađaju slobodne masne
kiseline, bakterije i keratin, potičući i podržavajući upalu u mekom tkivu.
Najčešći poticaj je pubertet, kad navala androgena potiče stvaranje sebuma i hiperproliferaciju
keratinocita.
Drugi poticaji su hormonske promjene do kojih dolazi tijekom trudnoće ili menstruacijskog
ciklusa; okluzivna kozmetika, sredstva za čišćenje i odjeća; te vlaga i znojenje. Povezivanje
egzacerbacije akni s prehranom (npr. čokoladom), neodgovarajućim pranjem lica nije
utemeljeno. Akne se mogu popraviti tijekom ljetnih mjeseci zbog protuupalnog djelovanja
sunčevog svjetla.

Simptomi i znakovi
Cistične akne mogu biti bolne; drugi oblici ne uzrokuju tjelesnih simptoma, ali mogu biti izvorom
znakovite emocionalne uznemirenosti. Promjene se u pravilu istovremeno nalaze u različitim
stadijima razvoja.
Komedoni izgledaju poput bijelih ili crnih komedona. Bijeli komedoni (zatvoreni komedoni) su
opipljive promjene promjera 1–3 mm, boje kože ili bjelkaste. Crni komedoni (otvoreni
komedoni) izgledaju slično, ali im je središte tamno.
Papule i pustule su crvene promjene promjera 2–5 mm. U oba slučaja, folikularni epitel biva
oštećen nakupljanjem neutrofila a potom limfocita. Kad epitel pukne, sadržaj komedona izaziva

jaku upalnu reakciju u dermisu. Relativno duboka upala stvara papule. Pustule su smještene
površnije.
Noduli su veći, dublje smješteni i solidniji (čvršći) od papula. Takve promjene su slične upaljenim
epidermoidnim cistama, premda nemaju pravu cističnu građu.

Ciste su gnojni noduli. Ponekad, ciste postaju inficirane i stvaraju apscese. Dugotrajne cistične
akne mogu izazvati ožiljkavanje koje se vidi kao male, duboke rupice (“ožiljci kao od šiljka za
lomljenje leda”), veća udubljenja, plitka udubljenja ili područja hipertrofičnog ožiljka.

Acne conglobata je najteži oblik običnih akni (acne vulgaris), a muškarce pogađa češće od žena.
Bolesnici imaju apscese, drenirajuće sinuse, fistulirane komedone te keloidne i atrofične ožiljke.
Leđa i prsni koš su jako zahvaćeni. Zahvaćene mogu biti ruke, trbuh, bedra, pa čak i vlasište.

Acne fulminans (galopirajuće akne) su akutni, febrilni, ulcerirani oblik acne conglobata,
obilježen iznenadnom pojavom međusobno stapajućih apscesa koji dovode do hemoragične
nekroze. Isto tako, izraženi su leukocitoza te bol i edem u zglobovima.

Pyoderma faciale (također zvana i rosacea fulminans) se pojavljuje iznenada po sredini lica
mladih žena. Može biti jednaka galopirajućim (fulminantnim) aknama. Izbijanje se sastoji od
eritematoznih plakova i pustula, zahvaćajući bradu, obraze i čelo.

Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja pregledom. U diferencijalnu dijagnozu spada rosacea (kod koje se ne vidi
komedona), akne izazvane kortikosteroidima (kod kojih nema komedona a pustule su obično
sve u istom razvojnom stadiju), perioralni dermatitis te akneiformni kožni osipi izazvani
lijekovima. Težina akni se stupnjuje u blagu, umjerenu ili tešku na osnovi broja i vrste promjena;

Liječenje
Liječenje je usmjereno ka smanjenju stvaranja sebuma i komedona, upale i infekcije. Zahvaćena
područja bi trebalo svakodnevno čistiti, no dodatno pranje, primjena antibakterijskih sapuna i
ribanja nema dodatnog povoljnog učinka. Promjene u prehrani također su nepotrebne i
neučinkovite. Tvari za piling poput sumpora, salicilne kiseline i rezorcinola su lokalni oblik
liječenja.
Blage akne: Liječenje pojedinačnim pripravkom je obično dovoljno za acne comedonica; kod
papulopustuloznih akni je obično potrebno dvostruko liječenje (npr. kombinacija tretinoina s
benzoil peroksidom ili antibioticima za lokalnu primjenu). Liječenje treba nastaviti 6 tj. ili dok
promjene ne pokažu reakciju. Za očuvanje kontrole može biti potrebno liječenje nastaviti
dozom održavanja (najmanja doza koja bolest drži pod nadzorom).

Temelj liječenja komedona je svakodnevna lokalna primjena tretinoina u sve većim
koncentracijama a prema podnošenju. Za bolesnike koji ne podnose lokalno primijenjeni
tretinoin, druge mogućnosti predstavlja svakodnevna primjena adapalen gela, tazaroten kreme
ili gela, kreme salicilne kiseline u propilen glikolu. Nepoželjni učinci su eritem, pečenje, bockanje
i ljuštenje. Adapalen i tazaroten su retinoidi; poput tretinoina imaju ponešto nadražujuće i
fotosenzibilizirajuće djelovanje. Azelatna kiselina ima komedolitična i antibakterijska svojstva
koja se postižu zasebnim (neovisnim) mehanizmima a može djelovati i sinergistički s
retinoidima.