Dolazak jeseni i promjena vremena općenito sa sobom donose povećanu učestalost respiratornih infekcija kao što su prehlada i gripa. Kako bismo na vrijeme pripremili svoj imunitet, savjetuje se u svakodnevicu uvesti učinkovite dodatke prehrani. U nastavku vam donosim pregled najčešćih nutrijenata, biljaka i komponenti za jačanje imuniteta.

Beta glukan

Beta-(1,3/1,6)-D-glukan je polisaharid izoliran iz stijenke kvasca i jedan je od najjačih i najsigurnijih imunomodulatora. Djeluje tako da povećava imunološku aktivnost organizmapa je obrana od patogenih bakterija, virusa i gljivica bolja i brža. Osim što sprječava nastanak infekcija, može se uzimati i tijekom akutne faze jer vrlo brzo smanjuje simptome i duljinu trajanja infekcije. Vrlo se često preporučuje onkološkim pacijenatima za jačanje imuniteta uz konzultaciju s onkologom, a postoje i studije koje su dokazale njegovo djelovanje na sniženje kolesterola i šećera u krvi.

Na tržištu se nalazi u obliku kapsula, tableta, otopina i vrećica, a najčešća je doza 500 mg dnevno. Raspon doza kreće se od 100 mg do 1275 mg dnevno, a preporučeno je vrijeme primjene tri mjeseca ili dulje. Potreban je oprez kod uzimanja imunosupresiva.

Echinacea

Echinacea purpurea ili purpurna rudbekija biljka je s brojnim kliničkim studijama koja se uzima za jačanje imuniteta kao preventiva respiratornim infekcijama, ali i za vrijeme infekcije za ublažavanje i skraćivanje akutne faze. Dolazi u obliku tableta, kapsula i kapi i uglavnom je vrijeme primjene limitirano na 14 dana u kontinuitetu iako se smatra da je primjena sigurna do osam tjedana uzastopce. 

Potreban je oprez s primjenom kod osoba s autoimunim bolestima, kao i kod ljudi koji su alergični na ambroziju jer se obje biljke nalaze u porodici glavočika (Asteraceae) pa je kod njih moguća alergijska reakcija.

Vitamin C

Vitamin C svima je dobro poznat kao snažan antioksidans s brojnim funkcijama u organizmu među kojima se ističe njegovo djelovanje na apsorpciju željeza i sintezu kolagena, ali i doprinos normalnoj psihološkoj funkciji, metabolizmu stvaranja energije, smanjenju umora i iscrpljenosti. Djelovanje na imunološki sustav obuhvaća održavanje funkcije epitelne barijere koja štiti od patogena, ali i stimuliranje različitih imunoloških stanica.

Preporučeni dnevni unos (RDA) vitamina C po američkim preporukama za žene je  75 mg, dok je za muškarce taj iznos 90 mg. Pušači bi trebali dnevno unositi 35 mg više od tih preporuka. U multivitaminskim dodacima prehrani najčešća je doza 80 mg vitamina C, dok čisti oblici sadrže dnevnu dozu C vitamina od 500 do čak 1000 mg. Visoke dnevne doze (> 1000 mg) preporučene su akutnim fazama respiratornih bolesti. Budući da se vitamin C izlučuje putem mokraće, predoziranja su vrlo rijetka. Od kemijskih oblika na tržištu prevladava C vitamin u obliku askorbinske kiseline, ali i obliku soli kao što su kalcij ili natrij askorbat. Takvi nekiselinski oblici preporuka su za osobe sa osjetljivijim želucem.

Vitamin D

Primarna je funkcija D vitamina u organizmu apsorpcija kalcija iz crijeva za održavanje čvrstoće kostiju i zubi. Osim toga, manjak vitamina D povezan je s povećanom učestalošću brojnih bolesti kao što su dijabetes tipa I, hipertenzija, celijakija, autoimune bolesti, ali i bakterijske i virusne infekcije. S obzirom na to da aktivni oblik D vitamina nastaje u koži pod utjecajem UV zračenja, manje sunca svakako doprinosi i riziku manjka D vitamina od kojeg, prema procjenama, pati više od milijarde ljudi diljem svijeta. Iz tog su razloga na tržištu dostupni različiti oblici suplementacije D vitamina koji obuhvaćaju kapsule, sprejeve i kapi. 

Primijenjena doza vitamina D ovisi o statusu D vitamina u organizmu koji se preporučuje provjeriti kod sumnje na povezanost manjka D vitamina i određene bolesti.  Što se tiče preventivne primjene,  preporučeni dnevni unos iznosi oko 600 IU, dok se maksimalnom podnošljivom dozom smatraju vrijednosti do 4000 IU vitamina D₃ dnevno. Kako je vitamin D topljiv u mastima i skladišti se u organizmu, moguće je i predoziranje pa je potreban oprez s visokim dozama.

Cink

Cink je mineral koji preko različitih enzima sudjeluje u održavanju brojnih fizioloških funkcija – od reproduktivnog sustava do zdravlja kože, kose i noktiju. Također mu je jedna od važnijih funkcija i stvaranje imunosnih stanica pa se njegova suplementacija preporučuje kod pojave prvih simptoma respiratornih infekcija u dozama 10 do 30 mg dnevno. Najbolja je apsorpcija vezana uz kelirane oblike cinka kao što je cink pikolinat.

Vita Skin kozmetika predstavlja spoj znanja, iskustva i dobre farmaceutske prakse, a zajedno s prirodom u cilju poboljšanja Vašeg zdravlja i ljepote Vaše kože.

Jasna vizija Vita Skin je linija proizvoda bez štetnih iritirajućih sastojaka (umjetnih boja i mirisa, parabena i silikona), svježe pripremljenih, ručno rađenih u malim serijama i prilagođeni individualnim potrebama naših korisnika, s posebnim naglaskom na kvalitetu.  

Preko 99% naših proizvoda je potpuno prirodno, s posebnim naglaskom na kvalitetu i svježinu svakog proizvoda i sastojka

Za potrebe pripreme individualnog poizvoda samo za Vas, kontaktirajte nas na e-mail.

Liniju kozmetike Vita Skin Cosmetics možete kupiti:

• Osobno u ljekarni Vita Pharm, Trg Gojka Šuška 2b, Široki Brijeg (BiH)
• Webshop:    https://mojaljekarna.ba/trgovina/?s=vita+skin&post_type=product&per_page=36
• Facebook:    https://facebook.com/vitaskincosmetic
• Instagram:   https://www.instagram.com/vitaskincosmetics/?igshid=189im69dz3uv2
• Poziv, Whatsapp, Viber, SMS: + 387 63 251 494

Strije su oštećenja vezivnog tkiva, koja nastaju uslijed prebrzog rastezanja kože. One se najčešće javljaju tijekom trudnoće, u pubertetu, prilikom nagle promjene težine ili povećanja mišićne mase.

Prevencija

Premda ih se u potpunosti nikad ne možemo riješiti, nastanak strija možemo spriječiti, ali i smanjiti već učinjenu štetu. Važno je djelovati na strije preventivno, a ukoliko se one ipak pojave što prije započeti s liječenjem, s obzirom da ih je moguće ublažiti samo u ranoj fazi nastanka.

Kako biste spriječili nastanak strija, ali i ublažili one postojeće, potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezi kože hranjivim losionima, kremama ili uljima koja će joj osigurati elastičnost i vlažnost.

Osim toga, prilikom nanošenja preporučuje se masaža korištenjem masažnih rukavica, koje uklanjaju sloj mrtvih stanica, poboljšavaju cirkulaciju te na taj način potiču stvaranje kolagena i elastina.

Također, iznimno je važna i pravilna prehrana, koja uključuje namirnice bogate vitaminima E i C, cinkom i silicijem.

Tretman strija

Što se tiče preparata, preporučuju se ulja s vitaminom E, tretinoin, retinoid i vitamin C te neka biljna ulja (ružino, bademovo, jojobino, maslinovo ulje ili ulje pšeničnih klica), koja su možda i najbolji izbor, osobito kada se usporedi njihova cijena i rezultati koje pokazuju.

Protiv strija su korisni i preparati koji sadrže voćne kiseline (AHA). Voćne kiseline, naime, potiču regeneraciju kože, a nakon nekoliko tjedana mogu ublažiti vidljivost strija.

Što su bore I koji su uzroci nastanka bora?

Bore su linije, odnosno nabori na površini kože koje se pojačano javljaju nakon 25. godine života, i to primarno na licu (uz vrat i ruke) jer je upravo lice lokalizacija na kojoj postoji značajna mimika i značajna izloženost štetnom UV zračenju. Okolišni i genetski čimbenici, ali i način života koji uključuje pušenje i konzumaciju alkohola, dehidraciju, nezdrave životne navike i dugotrajnu izloženost suncu, značajno utječu na preuranjeni razvoj bora.

Preuranjeno ostarijeli dermis ima fragmentirana elastinska vlakna, manje kolagena i disproporcionalan odnos kolagena tipa I i III. Smanjen je i udio glikozaminoglikana, posebno hijaluronske kiseline. Degradacijom ovih potpornih sustava, površina kože postaje manje elastična, suha i gubi na jedrini, te se vremenom opušta što stvara idealne uvjete za nastanak bore.

Svakako najveći uzročnik starenja kože, mimo intrinzičnog ili kronološkog starenja, izloženost je UVA i UVB zračenju. Opetovanim oštećenjem kože koje se tek djelomično može prepoznati specifičnim crvenilom i žarenjem, koža akumulira mikrooštećenja koja se godinama kasnije prepoznaju kao preuranjeno starenje. Problem se dodatno komplicira kod fenotipski svijetlih osoba koje su posebno osjetljive na sunce, te dodavanjem fotosenzitizirajućih čimbenika koje ponekad nesvjesno provociramo pogrešnim ili neinformiranim odabirom kozmetike.

Fotosenzitivnost mogu dodatno pogoršati određeni biljni spojevi koji, pri izloženosti sunčevom zračenju, uzrokuju karakterističan fitofotodermatitis, te konzumacija određenih lijekova poput tetraciklina koji se nerijetko propisuju u svrhu liječenja akni. Određene biljne spojeve (poput citrusnih komponenti) posebno je važno izbjegavati prilikom izlaganja suncu jer djeluju fototoksično i mogu uzrokovati dugotrajne pigmentne promjene i oštećenje kože.

Prevencija

Prevencija je ključ anti age njege

Većina kozmetičkih konzumenata ne razumije da se ideja anti age kozmetike uglavnom svodi na prevenciju, a ne na značajni popravak nastalih oštećenja. Dodatno, bitno je znati da postoje bore poput nazolabijalnih bora (koje se protežu od kuta usana do nosa) koje je nemoguće izbjeći jer nastaju zbog specifične građe kostiju lica i gubitka potkožnog masnog tkiva u odrasloj dobi. Bore nadusnice, čela i područja između obrva klasične su mimičke bore, odnosno nastaju uslijed facijalnih ekspresija poput smijanja ili mrštenja.

Tretman

Poboljšanje izgleda ostarjele kože zahtijeva promjene u sintezi kolagena, odnosno u dermisu (drugom od tri sloja kože) stoga su kozmetičke opcije relativno limitirane. Najbolja je opcija obrana protiv tih degenerativnih procesa izbjegavanjem izlaganja suncu i primjenom potentnih aktivnih agensa koji jačaju strukturu kožu, odnosno rafiniraju njezinu teksturu. Srećom, postoje brojne biološki aktivni sastojci kao što su peptidi, antioksidansi te biljni ekstrakti s dokazanim djelovanjem na strukturu i teksturu kože te derivati vitamina A koji imaju dokazani preventivni i blago reparativni učinak na kožu.

Posebno je bitno istaknuti povoljno djelovanje koenzima Q10, topikalnog vitamina C u koncentracijama višim od 5%, vitamina E, peptida, glukonolaktona (PHA), polifenola zelenog čaja i fukozom bogatih polisaharida. Važno je i djelovanje alfa hidroksilnih i beta hidroksilnih kiselina koje koristimo u formi kemijskih pilinga. Ovi pilinzi djeluju tako da blago i ciljano oštećuju dijelove epidermisa i dermisa, a nakon toga dolazi do reepitelizacije sa efektom pomlađivanja kože. AHA pripravci poput onih koji sadrže glikolnu i mliječnu kiselinu dokazano djeluju reparativno na znakove fotooštećenja. Adekvatan SPF tijekom izlaganja suncu je nužan kako se pozitivni učinci kemijskih pilinga ne bi anulirali negativnim efektom UV zračenja.

Svaka koža neminovno prolazi kroz proces starenja, no adekvatno njegovana koža ima daleko najveću mogućnost da i u zreloj dobi bude zdrava i lijepa. Za razliku od plitkih bora koje je moguće značajno korigirati kozmeceuticima, duboka se bora ne može potpuno ispraviti ili “izbrisati” samo kozmetičkim pripravcima. Čak i dermalni fileri i botox imaju privremeni i ograničeni učinak na izgled ostarjele kože. Sinergijski i holistički pristup koži iznijedrit će najpotpunije rezultate ukoliko ga prakticiramo rutinski i poštujući integritet vlastite kože.

Kontinuiranom upotrebom kvalitetne kozmetike koja primarno podrazumijeva preventivnu njegu, smanjenjem utjecaja oksidativnih stresora iz okoliša (poput pušenja i izlaganja UV zračenju) te facijalnim masažama koje jačaju muskulaturu lica mogu se postići fantastični i, najvažnije od svega, dugoročno zadovoljavajući rezultati.

Etiologija i patofiziologija
Akne nastaju kad pilosebacealne jedinice budu začepljene čepovima sebuma i odljuštenih
keratinocita, potom kolonizirane te ponekad zaražene s normalnim anaerobom
kože Propionibacterium acnes. Znakovi ovise o tome da li P. acnes potiče upalu u folikulu ili ne;
akne mogu biti neupalne ili upalne.
Papule se pojavljuju kad lipaze iz P. acnes metaboliziraju trigliceride u slobodne masne kiseline
koje potom nadražuju stijenku folikula. Pustule se pojavljuju kad aktivna infekcija s P.
acnes uzrokuje upalu unutar folikula. Noduli i ciste nastaju kad se nakon rupture folikula koja
može biti posljedica upale, doticanja ili grubog ribanja, u tkivo oslobađaju slobodne masne
kiseline, bakterije i keratin, potičući i podržavajući upalu u mekom tkivu.
Najčešći poticaj je pubertet, kad navala androgena potiče stvaranje sebuma i hiperproliferaciju
keratinocita.
Drugi poticaji su hormonske promjene do kojih dolazi tijekom trudnoće ili menstruacijskog
ciklusa; okluzivna kozmetika, sredstva za čišćenje i odjeća; te vlaga i znojenje. Povezivanje
egzacerbacije akni s prehranom (npr. čokoladom), neodgovarajućim pranjem lica nije
utemeljeno. Akne se mogu popraviti tijekom ljetnih mjeseci zbog protuupalnog djelovanja
sunčevog svjetla.

Simptomi i znakovi
Cistične akne mogu biti bolne; drugi oblici ne uzrokuju tjelesnih simptoma, ali mogu biti izvorom
znakovite emocionalne uznemirenosti. Promjene se u pravilu istovremeno nalaze u različitim
stadijima razvoja.
Komedoni izgledaju poput bijelih ili crnih komedona. Bijeli komedoni (zatvoreni komedoni) su
opipljive promjene promjera 1–3 mm, boje kože ili bjelkaste. Crni komedoni (otvoreni
komedoni) izgledaju slično, ali im je središte tamno.
Papule i pustule su crvene promjene promjera 2–5 mm. U oba slučaja, folikularni epitel biva
oštećen nakupljanjem neutrofila a potom limfocita. Kad epitel pukne, sadržaj komedona izaziva

jaku upalnu reakciju u dermisu. Relativno duboka upala stvara papule. Pustule su smještene
površnije.
Noduli su veći, dublje smješteni i solidniji (čvršći) od papula. Takve promjene su slične upaljenim
epidermoidnim cistama, premda nemaju pravu cističnu građu.

Ciste su gnojni noduli. Ponekad, ciste postaju inficirane i stvaraju apscese. Dugotrajne cistične
akne mogu izazvati ožiljkavanje koje se vidi kao male, duboke rupice (“ožiljci kao od šiljka za
lomljenje leda”), veća udubljenja, plitka udubljenja ili područja hipertrofičnog ožiljka.

Acne conglobata je najteži oblik običnih akni (acne vulgaris), a muškarce pogađa češće od žena.
Bolesnici imaju apscese, drenirajuće sinuse, fistulirane komedone te keloidne i atrofične ožiljke.
Leđa i prsni koš su jako zahvaćeni. Zahvaćene mogu biti ruke, trbuh, bedra, pa čak i vlasište.

Acne fulminans (galopirajuće akne) su akutni, febrilni, ulcerirani oblik acne conglobata,
obilježen iznenadnom pojavom međusobno stapajućih apscesa koji dovode do hemoragične
nekroze. Isto tako, izraženi su leukocitoza te bol i edem u zglobovima.

Pyoderma faciale (također zvana i rosacea fulminans) se pojavljuje iznenada po sredini lica
mladih žena. Može biti jednaka galopirajućim (fulminantnim) aknama. Izbijanje se sastoji od
eritematoznih plakova i pustula, zahvaćajući bradu, obraze i čelo.

Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja pregledom. U diferencijalnu dijagnozu spada rosacea (kod koje se ne vidi
komedona), akne izazvane kortikosteroidima (kod kojih nema komedona a pustule su obično
sve u istom razvojnom stadiju), perioralni dermatitis te akneiformni kožni osipi izazvani
lijekovima. Težina akni se stupnjuje u blagu, umjerenu ili tešku na osnovi broja i vrste promjena;

Liječenje
Liječenje je usmjereno ka smanjenju stvaranja sebuma i komedona, upale i infekcije. Zahvaćena
područja bi trebalo svakodnevno čistiti, no dodatno pranje, primjena antibakterijskih sapuna i
ribanja nema dodatnog povoljnog učinka. Promjene u prehrani također su nepotrebne i
neučinkovite. Tvari za piling poput sumpora, salicilne kiseline i rezorcinola su lokalni oblik
liječenja.
Blage akne: Liječenje pojedinačnim pripravkom je obično dovoljno za acne comedonica; kod
papulopustuloznih akni je obično potrebno dvostruko liječenje (npr. kombinacija tretinoina s
benzoil peroksidom ili antibioticima za lokalnu primjenu). Liječenje treba nastaviti 6 tj. ili dok
promjene ne pokažu reakciju. Za očuvanje kontrole može biti potrebno liječenje nastaviti
dozom održavanja (najmanja doza koja bolest drži pod nadzorom).

Temelj liječenja komedona je svakodnevna lokalna primjena tretinoina u sve većim
koncentracijama a prema podnošenju. Za bolesnike koji ne podnose lokalno primijenjeni
tretinoin, druge mogućnosti predstavlja svakodnevna primjena adapalen gela, tazaroten kreme
ili gela, kreme salicilne kiseline u propilen glikolu. Nepoželjni učinci su eritem, pečenje, bockanje
i ljuštenje. Adapalen i tazaroten su retinoidi; poput tretinoina imaju ponešto nadražujuće i
fotosenzibilizirajuće djelovanje. Azelatna kiselina ima komedolitična i antibakterijska svojstva
koja se postižu zasebnim (neovisnim) mehanizmima a može djelovati i sinergistički s
retinoidima.